S FB profila Geopark Biokovo – Imotska jezera, uz dozvolu administratora Luke Kolovrata, donosimo izvje\u0161\u0107e o istra\u017eivanjima na\u0161e jame.<\/p>\n\n\n\n
\u0160pilja Zovnja\u010da nalazi se u Op\u0107ini Podbablje, nedaleko od zaselaka Lujani – Bilo\u0161i (Poljica) i duga je oko 150 m. Ulaz u \u0161pilju Zovnja\u010du nalazi se na nadmorskoj visini od 405 m, dimenzija je 10 x 10 m, nakon kojeg slijedi vertikala od 4 m. Nastavlja se kosina nakon koje se ulazi u horizontalan kanal na \u010dijem po\u010detku se nalaze stalagnati visine 5 m i promjera oko 3 m. Stalagnati ili \u0161piljski stupovi, nastali su spajanjem stalaktita i stalagmita. Iza stalagnata ponovo je vertikalan skok visine 3 m kojeg \u010dini prekrasan saljev. Kanal se nastavlja pod nagibom izme\u0111u 20-30\u02da, prostranih je dimenzija, visine 15 m i \u0161irine 10 m.<\/p>\n\n\n\n
Dno kanala prekriva kr\u0161je, a na stropu su brojni spiljski ukrasi: stalaktiti, saljevi i zavjese. U boku kanala i na njegovom dnu nalaze se stalagmiti i stalagnati velikih dimenzija. Sige su sekundarni kemijski produkti (mineralni talozi) reakcije vode i primarnog minerala koji postoji u stijenama ili u talogu (Ford & Wiliams 2007; Palmer 2007). Naj\u010de\u0161\u0107e su karbonatnog sastava, primarno minerala kalcita, rje\u0111e aragonita (CaCO3), no mogu biti gra\u0111ene od jednog ili vi\u0161e od 278 dosad poznatih spiljskih minerala (Onac 2005). Proces talo\u017eenja siga je naizgled jednostavan i relativno spor prirodni proces kojeg pokre\u0107e procje\u0111ivanje meteorske (oborinske) vode. Velike koli\u010dine stalaktita, dimenizija i preko 1 m koje se nalaze na stropu spilje Zovnja\u010de ukazuju na intenzivne procese okr\u0161avanja i prisutnost ve\u0107e koli\u010dine difuzne infiltracije oborina u odre\u0111enom razdoblju geolo\u0161ke pro\u0161losti i prelaska u fosilni stadij spilje.<\/p>\n\n\n\n
Povijest istra\u017eivanja<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na laganu pristupa\u010dnost \u0160pilju Zovnja\u010du istra\u017eivali su speleolozi jo\u0161 sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Istra\u017eivana je od strane tada\u0161njih imotskih \u0161piljara pod vodstvom Davorka Barbira, ali o tim istra\u017eivanjima nema pisanih tragova. Slijede istra\u017eivanja speleologa SO PK Split, a potom zagreba\u010dkih selelologa na speleolo\u0161kom logoru 1981.god. \u0160pilju Zovnja\u010du istra\u017eili su i topografski snimili \u010dlanovi SO HPD \u017deljezni\u010dar iz Zagreba 1981. godine, kad su utvrdili da se radi o morfolo\u0161ki jednostavnom objektu, na\u017ealost bez perspektive za daljnja speleolo\u0161ka istra\u017eivanja. Prema pisanom izvje\u0161\u0107u, vo\u0111a istra\u017eivanja T. Ra\u0111a je naveo da je du\u017eina \u0161pilje 85m, a dubina 42m, bez vode. Na logoru (27.11.-2.12.1981.) je istra\u017eeno jo\u0161 pet speleolo\u0161kih objekata.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu izrade stru\u010dne podloge za Geopark \u201cImotska jezera\u201d 2018. godine, stru\u010dni tim u sastavu B. Jal\u017ei\u0107 i R. Ozimec posje\u0107uje \u0160pilju te zapo\u010dinje biospeleolo\u0161ka istra\u017eivanja. Provedena su mikroklimatska mjerenja, analiza \u0161piljskih stani\u0161ta, istra\u017eivanje \u0161piljske bioraznolikosti, fotografiranje prostora \u0161pilje i \u0161piljskih stani\u0161ta, kao i makro-fotografiranje spiljskih organizama. Na\u0111eni su i uzorci bron\u010danodobne keramike te je \u0161pilja i novoutvr\u0111eno arheolo\u0161ko nalazi\u0161te. \u0160pilja Zovnja\u010da se u nekoliko navrata i naknadno istra\u017euje (B. Jal\u017ei\u0107) te se svaki puta utvr\u0111uju novi predstavnici \u0161piljske faune.<\/p>\n\n\n\n
\u0160piljska stani\u0161ta<\/p>\n\n\n\n
Za \u0161pilju Zovnja\u010du utvr\u0111ena su dominantna kopnena \u0161piljska stani\u0161ta, prvenstveno H.1.1.4.1. \u0160pilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralje\u0161njacima, dok su od vodenih stani\u0161ta prisutne u manjoj mjeri H.1.3.2.2. Kamenice, koje su ve\u0107inom bez vode, a u rijetkima s vodom nisu utvr\u0111eni predstavnici \u0161piljskih organizama. U ulaznom dijelu \u0161pilje sa difuznim osvjetljenjem prisutne su bogate zajednice li\u0161aja, mahovina i papratnja\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Bioraznolikost<\/p>\n\n\n\n
Provedena biospeleolo\u0161ka istra\u017eivanja ukazuju da je \u0161pilja Zovnja\u010da zna\u010dajno nalazi\u0161te kopnene \u0161piljske faune s trenutno poznatih 11 troglobiontnih vrsta faune, a nalaz \u0161piljske gljive roda Penicillium, ukazuje i na mikolo\u0161ki potencijal. Uz za znanost nove vrste \u0161piljske strige (Lithobius sp. nov.) i dvorepca (Japyx sp. nov.), posebno se isti\u010de fauna kornja\u0161a (Coleoptera). Podzemni tr\u010dak, N. dalmatinus, troglobiontna je vrsta s vi\u0161e opisanih podvrsta rasprostranjenih u srednjoj i ju\u017enoj Dalmaciji isto\u010dnoj Hercegovini i dijelu Crne Gore. \u0160pilja Zovnja\u010da je za sada u Imotskoj krajini jedino poznato nalazi\u0161te troglobiontnog podzemljara roda Leptomeson, iz kojeg je opisano vi\u0161e vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini, uz hrvatsku granicu. Kusokrilac, roda Thaumastocephalus prvi puta je za Imotsku krajinu na\u0111en u jami Golubinka Sebi\u0161na i \u0161pilji Zovnja\u010di. Iz ovog roda opisano je vi\u0161e vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini uz hrvatsku granicu. Vrlo va\u017eno je otkri\u0107e vi\u0161e primjeraka pselafina, najvjerojatnije novog roda i vrste. Otkri\u0107a su izuzetno zna\u010dajna, jer su ovdje otkrivene za znanost nove vrste koje ukazuju na biospeleolo\u0161ki potencijal cijelog Imotskog podru\u010dja. \u0160pilja Zovnja\u010da \u0107e svakako postati tipsko nalazi\u0161te \u0161piljske faune Republike Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
S FB profila Geopark Biokovo – Imotska jezera, uz dozvolu administratora Luke Kolovrata, donosimo izvje\u0161\u0107e o istra\u017eivanjima na\u0161e jame. \u0160pilja Zovnja\u010da nalazi se u Op\u0107ini Podbablje, nedaleko od zaselaka Lujani – Bilo\u0161i (Poljica) i duga je oko 150 m. Ulaz u \u0161pilju Zovnja\u010du nalazi se na nadmorskoj visini od 405 m, dimenzija je 10 x […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[],"class_list":["post-17785","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-speleo"],"blocksy_meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17785"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17785\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17786,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17785\/revisions\/17786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hpd-imotski.hr\/naslovnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}