Konačno su u potpunosti obrađeni rezultati Znanstveno – istraživačke ekspedicije “Crveno jezero 2013.” pa sažetak donosimo u glavnim crtama.
Znanstveno – istraživačka ekspedicija Crveno jezero 2013. dala je nove spoznaje o jedinstvenom krškom fenomenu – Crvenom jezeru kraj Imotskog. Aktivnosti u/na jezeru su se odvijale tijekom rujna i listopada 2013. godine. Organizatori istraživanja su bili: Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva “Imotski”, Građevinski fakultet u Splitu i Ronilački klub “Crveno jezero”. Turistička zajednica grada Imotskog je bila pokrovitelj istraživanja.
Iz speleološke perspektive, najvažniji rezultati istraživanja su novi profili i 3D model jezera. Profili se uvelike razlikuju od profila dobivenih prethodnim istraživanjima. Isto tako, iz profila je vidljivo da se jezero od površine vode prema dnu sužava te su dimenzije samog dna 20 X 10 metara.
Sl.1 i 2 Novi profili Crvenog jezera s maksimalnim i minimalnim vodostajem
Sl.3. 3D model nepotopljenog dijela jezera
Zanimljivi su i novi podaci o vodostaju jezera. Od osnutka Speleološkog odsjeka u Imotskom, njegovi članovi kontinuirano prate vodostaj u Crvenom jezeru i uz pomoć geodeta očitavaju apsolutnu visinu vodnog lica. Mjerenjem od 13. travnja 2013. ustanovljen je vodostaj od 311 metara apsolutne visine. Ovim rezultatom i kasnijim zaronom ROV ronilice, dokazana je dubina jezera od preko 315 metara, što Crveno jezero svrstava među najdublja krška jezera na svijetu. Imotski speleolozi su uz pomoć geodeta također izmjerili i razinu najnižeg vodostaja koji je dana 29. studenog 2011. godine iznosio 228 metara apsolutne visine. Ovi podaci dokazuju oscilaciju vodostaja od 83 metra, što je također značajno više nego je pisano u dosadašnjoj literaturi.
Sl.4 i 5 Snimke dna jezera
Ronilica na daljinsko upravljanje ROV se spustila na jezersko dno, fotografirala ga i sonarom za hidroakustična snimanja očitala konture samog dna. Tijekom izrona, ronilica je svakih 5 metara očitavala konture potopljenih jezerskih strana i temeljem tih podataka je napravljen profil potopljenog dijela jezera. Na sjeveroistočnoj strani jezera snimljeni odjek registrira nedostatak povratnog signala, a to je moguće protumačiti na više načina. Na odjek mogu utjecati različiti čimbenici kao što su temperatura vode, gustoća, suspendirane čestice, kut pod kojim zvuk dolazi do prepreke, te gustoća materijala od kojeg se kut odbija. Taj dio jezerskog oboda je „speleološki upitnik“ i najvjerojatnije će biti predmet budućih istraživanja u Crvenom jezeru.
Sl. 6. Grafički prikaz snimljenog odjeka sonarom s ROV roniloice pri različitim dubinama
Sl. 7 3D model morfometrije
Sl 8. Prostorni računalni model geometrije Crvenog jezera
ROV ronilica, vlasništvo je šibenskog NEPTUN SUB-a i besplatno je ustupljena za potrebe istraživanja Crvenog jezera pa se vlasniku još jednom srdačno zahvaljujemo i nadamo se budućoj znanstvenoj suradnji na projektima istraživanja imotskih jezera.
Sl. 9 ROV ronilica