Dugo već planiram obilazak ponora koji primaju površinske vode Imotskog polja. Kao geografa i speleologa posebno me je zanimala ta zona kontakta nepropusnih i propusnih stijena gdje se voda gubi u podzemlje.
Polje je zavala prekrivena vodoodrživim naslagama, a odvodnjava se podzemno u svojem rubu koji je vapnenački i vodonepropustan. Zimi u polje dotječe mnogo više vode nego što iz njega otječe pa se donji dio polja često pretvori u jezero. Nekada je jezero bilo mnogo veće, a voda se zadržavala i do mjeseca svibnja. Ta pojava je bila gotovo redovita sve do 1946. godine, u kojoj je izgrađen odvodni tunel Petnjik. Od tada tunel dio vode odvodi nizvodno u Peć mline i pomaže ocjeđivanju polja. Zanimljiva je i hidrogeološka funkcija tih objekata. Koliko znam, neki od njih nisu samo ponori. Tako bi špilja pod Majića ponorom katkad postala i izvor. Voda bi tada potopila nad ponorom izgrađenu mlinicu i napravila veliku štetu vlasnicima Runovićanima. Prošlo bi i mjesec dana dok bi se mlinica ponovo vratila u funkciju. Takva pojava u kršu kad objekt naizmjenično bude ponor pa izvor naziva estavela. Najveći među ponorima su Šajinovac i Vidrinka. Radi se o razgranatim, etažnim speleološkim objektima. Vidrinka u ljetnim mjesecima zasuši dok u Šajinovac dotječu vode rijeke Vrljike tijekom cijelog ljeta. Ponornica Vrljika nikad ne presušuje, iako joj se protok u ljetnim mjesecima drastično smanji. Vodu popije žedna zemlja i brojni motori za natapanje polja. U novije vrijeme, značajan potrošač je i imotski vodovod koji vodom opskrbljuje veći dio Imotske krajine. Subotnje jutro smo iskoristili za obilazak šest ponora. U njih pet smo ušli ifotografirali ih. U šesti zbog vode nismo mogli prodrijeti. Na žalost, u ponorima ima dosta otpada kojeg donesu velike vode. Isto tako nesavjesno stanovništvo otpad deponira u okolini ili na nadsloju objekta pa je velika mogućnost procjeđivanja opasnih tvari u unutrašnjost ponora i onečišćenja podzemnihvoda. Ne treba posebno isticati značenje podzemnih voda u vodoopskrbi i prirodnoj ravnoteži, pa bi očuvanje trebala biti primarna zadaća stanovništva u ovom pitomom krškom području u kojem je voda još uvijek pitka, a koliko dugo će tako biti – ovisi o onima koji je truju…
Fotografije s ovog zanimljivog istraživanja pogledajte ispod…