Očitani i analizirani podatci sa sonde u Crvenom jezeru
Monday, 02 May 2016 15:06

Prilikom ekspedicije Crveno jezero 2013 instaliran je senzor s internom memorijom i samostalnim napajanjem koji je u dvije godine bilježio satne podatke o razini vode u jezeru, temperaturi vode i električnoj vodljivosti. Tijekom rujna 2015. godine Speleološki odsjek HPD Imotski organizira geodetsko snimanje razine vode i položaja senzora u jezeru. Nadalje, naši speleolozi se spuštaju u jezero kako bi se provelo redovno servisiranje i očitavanje podataka s mjernog uređaja.

Ovdje ćemo prikazati neke od rezultata u zadnje dvije godine kao i njihov značaj u pokušaju razumijevanja kompleksnog hidrološkog i hidrogeološkog režima Crvenog jezera. S obzirom na poznatu geometriju i novoodređeni odnos razine vode i zapremine vode u jezeru (Slika 1), moguće je bilo izračunati integralno dotok i gubitke vode u i iz jezera te usporediti iste s palim oborinama unutar sliva. Tako se može zaključiti da je u periodu mjerenja najveći izmjereni dotok 1730 l/s, a najveće izmjereno istjecanje 540 l/s.

Slika 1. Odnos zapremine Crvenog jezera i vodostaja

Jako zanimljivo je bilo usporediti količine vode koje teku rijekomVrljikom i koje utječu, odnosno istječu iz jezera. Kako te vrijednosti nisu jednake, ali ipak istog reda veličine, da bi se usporedio sam proces otjecanja, potrebno je bilo normirati vremenske serije protoka rijeke Vrljike i integralnog dotjecanja i otjecanja u i iz Crvenog jezera. Podaci o protocima Vrljike kao i mjerodavne kiše su pribavljene uz pomoć Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Normiranje podataka je učinjeno na taj način da je svaki podatak zasebno prikazan kao odnos između razlike srednjeg protoka i standardne devijacije promatranog perioda ((Q-Qsr)/σ). Na slici 2. Je prikazan upravo niz normiranih protoka na rijeci Vrljici s dvije različite mjerne postaje i niz protoka iz i u Crveno jezero za razdoblje od 460 dana. Također su prikazane i korespondirajuće oborine s meteorološke postaje Imotski (izvor: DHMZ).

Slika 2. Usporedba protoka Crvenog jezera s rijekom Vrljikom

Iz ove slike može se vidjeti koliko je sinkronizirano protjecanje rijekom Vrljikom s vodostajima u Crvenom jezeru. Naravno, ne samo da postoji dokazana izravna veza s Vrljikom nego i s ulaznim količinama vode u sliv, a to su oborine. Jasno je kako u zimskim mjesecima dok su razine podzemne vode maksimalne, svaka izrazita kiša ima veliki utjecaj na dotjecanje u Crveno jezero (studeni i prosinac, 2013. godine te studeni 2014. godine). No kiše tijekom ljetnih mjeseci ne izazivaju dotjecanje u jezero, količine pale oborine samo usporavaju proces istjecanja (lipanj i kolovoz 2014. godine). Sve smo sve više u stanju s pouzdanošću tvrditi neke nepobitne činjenice. Jedna od njih je svakako razdvojenost sustava Crvenog i Modrog jezera. Uz analize prikupljenih podataka iz oba jezera lako možemo vidjeti vrijeme koje karakterizira svaki analizirani sliv. To vrijeme se naziva vrijeme memorije, a najlakše ga je opisati kao razdoblje reagiranja sliva na pobudu (kišu). Određuje se razvijanjem autokorelacijske funkcije (ACF) za raspoložive nizove te se gleda kašnjenje sliva u usporedbi sa dvadeset postotnoj vrijednosti analizirane funkcije (Slika 3.). Iako podaci za Crveno i Modro jezero nisu mjereni istom razdoblju, usporedba je moguća i očekivane vrijednosti su svakako potvrđene.

Slika 3. Usporedba protoka Crvenog jezera s rijekom Vrljikom

Crveno jezero ima vrijeme memorije od 22 dana, a Modro jezero 14 dana. Iz ranijih mjerenja prividnih brzina vode unutar krškog terena trasiranjem (mjerenjem koncentracije ubačenog trasera na izlazu i udaljenosti između točke ulaza i izlaza) na području sliva Jadra možemo odabrati red veličine brzine vode u podzemlju koji se za sliv Jadra kretao od nekoliko pa sve do 12 cm/s. Ako odaberemo prosječnu brzinu za sliv Crvenog i Modrog jezera od 10 cm/s možemo lako izračunati kako značajni dijelovi sliva od Crvenog jezera sežu u jednom smjeru i do 190 km, a od Modrog jezera do 120 km. To potvrđuje pretpostavke kako se slivovi dva jezera preklapaju, ali nikako nisu jedan sliv jer je vidljivo kako u slučaju Crvenog jezera voda putuje duže i iz daljih područja. Imotske speleologe čeka još puno posla, jezera u Imotskom još puno toga imaju za ispričati. Budućnost radova kako znanstvene tako i speleološke zajednice leži u zajedničkom djelovanju i iskoraku ka Europskim projektima gdje nova saznanja o jezerima izravno utječu na živote ljudi oko njih kroz svoju socioekonomsku komponentu. Pri tom se ne smije zaboraviti na važnost očuvanja oba jezera i njihovu vrijednost u smislu izrazito osjetljivog ekološkog sustava. Svi se moramo potruditi kako bi i buduće generacije uživale u ljepotama Crvenog i Modrog jezera.