Biokovo - vodič sa sjeverne (zagorske) strane

1. Šute - Šćirovac 1618 m (oko 4 - 4.30 sata, markirano)

Ishodišna točka za uspon na Šćirovac je zaselak Šute na nm/v oko 350 metara u selu Rastovcu koje je smješteno 5 km jugozapadno od mjesta Zagvozd. Skretanje za Rastovac je kod zgrade Poglavarstva općine u Zagvozdu, ili 4 km od naplatnih kućica autoceste na izlazu Zagvozd i dalje južno prema Biokovu starom cestom prema Rastovcu do zaselka Šute.
Staza polazi od posljednjih kuća u zaseoku i dobro je vidljiva. Odmah iza posljednjih kuća u zaselku Šute postoje dvije staze koje vode u planinu. Lijeva je markirana ali malo zarasla a desna nije markirana ali je prosječena i malo položenija od lijeve. Nakon 45 - ak minuta dolazi se do Šutine kamenice (nm/v 570m, voda nije za piće), a zatim staza vodi prema Bukovoj stazi (strma padina kroz stijenu kojom staza vijuga cik-cak), te se za još oko 45 minuta dolazi do Šutinih stanova (zapušteni stočarski stanovi). Tu se nalazi lovačka kućica na nm/v 950 m, s pet ležajeva, te peći na drva. Kućica je nedavno obnovljena ali noćenje u njoj preporučamo isključivo u slučaju nužde. Ključ od kućice može se dobiti kod vlasnika kuće Mirka Serdarevića u selu Šute. Za noćenje je potrebna vreća za spavanje. U okolici kućice ima četrnaest gustirni s pitkom vodom, a najbliža je odmah iza kućice. Pet minuta  desno od kućice se nalazi jama ledenica. Staza za Šćirovac nastavlja kroz bukovu šumu do prijevoja Vrataca ili kako ga još mještani zovu Vraca na nm/v oko 1490 m. Do Vraca je potrebno  oko 1.45 do 2 sata uspona. Na vrhu prijevoja Vraca stotinjak metara južno na primorskoj strani planine nalazi se Šutin bunar (Mijaći), ali voda nije preporučljiva za piće bez dezinfekcije. Desno staza ulazi u BPS (Biokovska planinarska staza) koja je markirana i nastavlja put na vrh Šćirovca za otprilike 30-45 minuta.

Ovdje možete skinuti GPS trag gore opisane rute na Šćirovac... 

97.2 km, 09:34:41

Kuce012
Kuce001

   Sklonište na Šutinim stanovima

a) varijanta:
Sa Šutinih stanova desno na proplanak Vlake (manji plato s porušenim bukvama od lavine prije 5-6 god.), oko desetak minuta hoda, a dalje desno na Popinu gdje je bunar s pitkom vodom (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija). Uspon slijedi kroz Šutino točilo uzbrdo na vrh Zeleno, te dalje grebenom na Kale, gdje je također bunar s pitkom vodom (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija), kao i kontejnersko sklonište koje je 2014. godine postavilo HPD "Pozjata" iz Brela, te dalje prema vrhu Šćirovca. Za uspon je potrebito oko 3 sata hoda.

 
2. Dedići - Sveti Ilija 1642 m (oko 4 sati, markirano)

Ishodišna točka za uspon na Svetog Iliju je zaselak Dedići u selu Rastovcu (prilaz isti kao pod 1) četiri kilometra od Zagvozda. Kod kuće Mirka Dedića skreće se s asfaltnog puta južno makadamskom cestom u pravcu same planine oko 1,5 km do male kućice - seoskog odmaralište na nm/v oko 400 metara, na predjelu zvanom Staro selo. Da bi došli na ishodište za uspon treba proći kroz gradilište tunela kroz Biokovo, tj. do upravne zgrade, a cesta (dijelom grubo betonirana) odmah lijevo nastavlja cca 200 metara do bunara i kućice na Starom selu gdje se može parkirati.
Staza vodi od kućice i bunara istočno (lijevo) od table cca 30 minuta prema bunaru Prižmarevcu na nm/v 555 metara, a zatim dalje prema Dobrom Dolu na 1180 m/nv oko 2 sata. Tu se nalaze zapušteni stočarski stanovi (u ruševnom stanju) s dva bunara pitke vode (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija). Staza vodi dalje desno prema Oštrom vrhu i Vražjem klanacu te se odvaja desno (stara markacija) grebenom na vrh Svetog Ilije. Lijevo staza nastavlja na Bašćanske stanove (Matijaševića staje) gdje se spaja sa BPS-om i dalje prema vrhu Svetoga Ilije, a pogodna je ljeti zbog bunara s pitkom vodom koji se nalazi 50 metara lijevo od staze na Baščanskim stanovima.

Ovdje možete skinuti gore opisanu rutu (druga varijanta)... 

9.4 km, 08:41:58

 

3. Stanići (crkvica Sveti Križ) - Ržišća - Kaoci - Mišljen - Lipa glavica 1526 m (oko 4 sata, nije markirano, uhodana staza)

Polazišna točka je iz zaseoka Stanići, kod crkvice Svetog Križa na nm/v oko 380 metara u selu Rastovcu (prilaz kao pod 1. i 2.). Staza ide nedavno izgrađenim makadamskim putem oko 1,5 km prema planini, a završava kod bunara Živa voda (dolac Pišćet) oko 40 minuta od sela na nm/v 595 m. Staza dalje nastavlja kroz grabovu šumu do bunara Jelovac na nm/v 750 m. Stazom ravno naprijed gore stotinjak metara do križanja staza, a onda nastavlja lijevom stazom do ulaza u jelovu šumu ispod samog platoa Kaoca.
Ispod Kaoca staza se račva na mjestu zvanom Pisak u jelovoj šumi petnaestak minuta prije Ržišća. Desno ide na Ržišće  (plato na 980 m/nv) gdje je smještena privatna kamena prizemnica u kojoj je komin na kojem se može naložiti vatra, skuhati i osušiti. Uz kućicu je bunar s pitkom vodom (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija), a od ljeta 2009. god. i kontejner opremljen za smještaj i noćenje. Ključ se može dobiti od lovaca u selu. Staza dalje produžava prema Dobrom Dolu i dalje za Svetog Iliju. Za uspon do Ržišća treba oko 2 sata. S Ržišća također možemo doći stazom na Kaoce laganim usponom za 10 minuta, a staza izlazi iza lovačne brvnare podno Kaočke glavice.
S Piska se lijevo staza račva prema Kaocima. Na samom platou Kaoca je stara ruševna šumarska kuća ZAGORKA s tri bunara na nm/v 1000 m, a uspon slijedi dalje kroz jelovu šumu desetak minuta prema lovačkoj brvnari smještenoj na rubu Kaočke glavice na nm/v 1050 m. Brvnara ima osam opremljenih ležaja u zasebnoj sobi, kuhinju i peć  na drva. Kuća je u jako lošem stanju od zuba vremena i može poslužiti samo u krajnjoj nuždi. Koristi se na vlastitu odgovornost. Ključ se može dobiti kod Ivice Buljubašića - Lovca tel. 021/847-308, ili kod HPD Sveti Jure u Zagvozdu. U blizini brvnare pedeset metara desno gore prema uzvisini iznad kućice je gustirna s vodom u živoj stijeni, ali uglavnom nema vode jer je napukla. Do Kaoca je potrebito oko 2,00 sati hoda.
Pored kućice staza lijevo (dvadesetak metara istočno od kućice silazi se u jelovu šumu) vodi prema Spiljicama odnosno bunaru Stražbenica i zatim silazi istočno na Mišljen (rub duboke vrtače). Na rubu Mišljena je smještena uz samu stijenu lovačka kućica, tj. kameno sklonište s tri ležaja i kaminom na nm/v oko 1230 m. Ključ se može dobiti od gore navedenih. Za slučaj nužnog smještaja u kućicu se može spustiti kroz kamin, iako u zadnje vrijeme nije zaključano.
Sklonište je prilično zapušteno, a korištenje se preporuča samo u nuždi. Za noćenje je potrebito ponijeti vreću za spavanje. Pet minuta lijevo (istočno) u škripu (škrapi) je prirodni bunar s pitkom vodom, a također, nešto niže od kućice je gustirna s vodom (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija). Desno od kućice, rubom vrtače Mišljen, dijelom kroz jelovu šumicu, se ista zaobiđe i dolazimo do dva mala izvora na nm/v 1300 m, a uspon nastavlja do ledenice Jezero, od koje lijevo prema vrhu Lipoj glavici, a desno na Radića stanove (bunar s pitkom vodom), te dalje BPS prema Kuraniku i Svetom Iliji (markacija).

Ovdje možete skinuti rutu iz zaselka Brzice preko Kaoca i Mišljena do vrhova Lipa glavica...

6.8 km, 06:31:59


Kuce014

Stara lugarnica na Kaocima - ZAGORKA

 Kuce011

Sklonište na Mišljenu

a) varijanta:
Od bunara Jelovac na nm/v oko 750 m stazom gore stotinjak metara do račvanja staza može se i desno skrenuti stazom na Ržišća. Staza je dobro uhodana i izlazi ravno do kuće i kontejnera na platou Ržišća. Nešto je strmija za uspon ali kraća, a za uspon je potrebno oko 1 sat hoda. 

 Kuce003

 Kuce013

Skloništa na Ržišćima (kontejner i staro) 

 
4. Brzice - Ozdrvača - Lokva 1467 m /pl. kuća S. Ravlić/ (oko 5 sati, markirano)

Selo Brzice na nm/v oko 420 metara nalazi se 1.6 km istočno od Zagvozda, a skretanje je obilježeno tablom. Iz sela dobro uhodanom stazom južno prema planini do Krive Kaline i dalje do Unišća (raskrižje staza-vidikovac na 635 metara nm/v). Uspon slijedi stazu koja ide desno prema Brzičinoj staji na nm/v oko 710 metara (srušeni stočarski stan) gdje se staza neprimjetno račva. Do nedavno je stajao obilježeni putokaz na kamenu koji je netragom nestao.  Desno je put za Kaoce, a odmah u blizini oko 20 metara je gustirna s pitkom vodom. Potrebito vrijeme  za uspon je jedan sat.
Od Brzičine staje lijevo gore prema Jabukovu Podu gdje je bunar s pitkom vodom (zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija) na n/v 880 metara, oko 1 sat. Dalje kroz jelovu šumu prema Gaćinom stanu na n/v 1150 metara i naprijed prema Ozdrvači (bunar s pitkom vodom, zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija) na nm/v oko 1150 m, treba blizu 45 minuta. Stazom ravno gore pa lijevo izlazi se na plato Podrašac na nm/v 1340 m, za 30 minuta. Uz rub jame Smrduše prema Studencima (plato) i dalje prema Lokvi još oko dva sata. Od bunara Ozdrvača staza prema Lokvi je markirana.

Ovdje možete skinuti trag gore opisane rute (preko Kaoca)... 

8.3 km, n/a

a) varijanta:
S Krive Kaline (30 min. od Brzica) staza lijevo skreće prema docu Topalovac, a dalje prema Katušića stanu. Uz rub jame Kvartir izlazi na plato Podrašac na nm/v 1340 m i spaja se dalje na stazu prema Studencima i dalje prema Lokvi.

b) varijanta:
Od Očijeskih bunara (vidi uspon  Milići - Sveti Jure), stotinjak metara naprijed staza se desno odvaja (odvojak nije markiran, ali je obilježen većim kamenom, a nakon pedesetak metara se markacija nastavlja kroz bukovu šumu do izlaza) i nastavlja gustom bukovom šumom prema Mucića ledenici na  nm/v 1290 m koja ostaje lijevo od staze (ne planinarske markacije - ljubičaste boje) i izlazi na plato Podrašac, te dalje prema Lokvi.

Kuce009

Kuce008 Planinarska kuća Kaoci 

c) varijanta:
Od sela Mucići na nm/v 450 m smještenim 1,8 km istočno od Zagvozda skretanje je obilježeno staza vodi prema Andrijinoj staji i dalje prema vrhu Rašac na nm/v 970 m, gdje ima bunar s vodom, te dalje prema Mucića ledenici i prema Podrašcu na nm/v 1340 m. Za uspon je potrebno oko 2 sata, a staza dalje ulazi u stazu koja vodi prema Lokvi.  

Kuce010
Kuce002

Planinarska kuća Slobodan Ravlić na Lokvi

 
5. Milići - Sveti Jure  1762 m (3,30 - 4 sata, markirano)

Selo Milići na nm/v oko 480 metara, smješteno je istočno od Zagvozda oko 3 km. Skretanje u selo je kod betonske autobusne čekaonice.
Skrenemo u selo i nakon 100 metara na mjestu odvajanja dvaju puteva skrenemo gornjim (lijevim) do raskrižja ceste poviše kuće Ante Milića - Lule (prva kuća u selu). Tu na proširenju (križanje seoskih puteva) skrenemo lijevo iza kućice (mala priručna ostava, krov pokriven ravnom betonskom pločom), te iza kućice lijevo slijedimo stazu (stotinjak metara između dva suhozida) koja vodi ravno istočno, pa skreće desno i ravno naprijed prema planini. Nakon 20 minuta staza ulazi u šumu i njome nastavlja do Očijeskih bunara (tri bunara s vodom, zbog sigurnosti potrebna dezinfekcija) na nm/v oko 1130 m. Do bunara je potrebno oko 1,45 sati. Od bunara staza vodi gore naprijed po strmoj goloj padini, da bi opet za kratko ušla u šumu iz koje izlazi na Razvalu (padina ispod samog vrha na nm/v oko 1400 m), te ravno naprijed po markaciji na Imotsku okuku (na asfaltnoj cesti) i na sam vrh.

Ovdje možete skinuti trag gore opisane rute na svetog Juru... 

4.9 km, 03:40:41

a) varijanta:
Iz sela Lovrinčevići na nm/v oko 500 m smještenim 2 km cestom istočno od Milića prema Turiji, staza vodi preko izvora Lokvice na nm/v 750 m, stalno šumom do Matkova bunara na nm/v 1220 m i dalje, a spaja se na Razvali sa stazom iz Milića. Staza nije markirana, a pogodna je ljeti zbog šume i bunara s vodom kojih ima putem. Od Razvale 20 minuta  laganog uspona lijevo (istočno) moguć je pristup vrhu Seveljev Brig visok 1548 m, s kojega je lijep pogled na susjednog Sv. Juru i okolicu.

 
6. Turija - Sveti Jure  1762 m (3,30 - 4 sata, markirano)

Turija je cestovni prijevoj na oko 715 metara nm/v, a nalazi se oko 10 km istočno od Zagvozda. 500-600 metara prije samog prijevoja s tunelom, (točno 100 m prije okuke na cesti prije spomenika i tunela) odvaja se staza za uspon prema Svetom Juri u predjelu zvanom Lozovci. Odvojak je obilježen limenom pločom i markiran s desne strane ceste.
Staza se lagano penje prema stanovima Lozovci 15 minuta hoda gdje je bunar s vodom. Nakon 45 minuta uspona na nm/v oko 850 m dolazi se do Šućurovih staja, te dalje nastavlja laganim usponom prema klanacu Krča na nm/v oko 1200 m. Staza vodi dalje prema platou s bunarom (vodu je zbog sigurnosti potrebno dezinficirati)  Ljubović na nm/v oko 1310 m. Do Ljubovića je potrebno oko 2 sata uspona. Od Ljubovića staza lagano ulazi u bukovu šumu i prati je stalno do piramide samog vrha Svetog Jure. Grebenom u serpentinama polagano se penje na sam vrh Svetog Jure  i izlazi tik ispred kapele Sv. Jure.

Gore opisanu GPS rutu možete skinuti ovdje... 

5.8 km, 06:15:09

 
7. Župa (Takalo - od crkve sv. Ivana) - Sveti Vid (1332 m) - Sveti Rok (1228 m) (oko 3 sata, markirano)

Od zaseoka Takalo (selo Župa) oko 4 km od prijevoja i tunela Turija na suprot crkve Sv. Ivana kod kuće Tome Buljubašića, na nm/v oko 430 m, desno odvaja se staza za Sv. Vida i Sv. Roka. Staza skreće prema Mačicinim stajama i kamenici zvanoj Robova voda, a dalje pod brijeg Čuliju, gdje se nalazi planinarska kuća akademika Josipa Roglića oko 900 m/nv. Za ključ se treba javiti Cvitanu Rogliću u zaselku Roglići, u kući pored ceste kod spomen ploče Akademiku Josipu Rogliću. Pored kuće na Čuliji je cisterna (čatrnja) pitke vode kao i otvoreno sklonište. Staza prema Sv. Vidu i Sv. Roku nastavlja lijevo prema Trepetljikovcu, a zatim strmo gore prema Buljubašića staji (ruševna) na nm/v oko 1000 m. Stotinjak metara desno (jugo-zapadno) u stijeni je prirodni bunar s vodom, ali često presuši. Tu počima jelova šuma zvana Jelići, te se uz prilično strmu padinu izlazi na manji plato podno vrha Sv. Vid na kojega se može uspeti za desetak minuta strmo na lijevo. S ovoga platoa lijepi su vidici na Kimet i glavni greben Biokova sa Sv. Jurom. Dalje istočno nastavljamo prema Luetića stanovima (ruševni) i u laganom silazu za nekih 10 minuta stižemo na Vlaku (oko 1250 m/nv)  gdje je bunar s pitkom vodom, a još 15 minuta dalje istočno šumom izlazi se na greben i grebenom na vrh Sv. Rok. Nešto niže od vrha smještena je kapela Sv. Roka, koja je nekada bila na samom njegovom vrhu, ali je premještena niže na greben zbog čestih udara groma. Povratak je moguć istom ili drugom dobro uhodanom ne markiranom stazom istočno u zaselak Luetići, odakle je također moguć i lijep uspon.

Ovdje možete kopirati GPS trag opisane rute na Svetog Roka... 

NAN km, 00:14:27

IMG 6110

IMG 6102

 Planinarska kuća akademika Josipa Roglića na Čuliji 

a) varijanta:

Iz Zaseoka Roglići pored rodne kuće akademika Josipa Roglića vodi lakša markirana i nešto duža staza prema Sv. Vidu i Sv. Roku. Staza se spaja sa stazom koja polazi od crkve Sv. Ivana na predjelu zvanom Struga u Robovim docima na oko 720 m/nv (oko 1,15 min. od Roglića) neposredno ispod Čulije odakle se može uspon nastaviti direktno prema Buljubašića staji i dalje prema vrhovima ili desno preko Čulije i planinarske kuće akademika Josipa Roglića, za što je potrebno oko 15 minuta više.

b) varijanta:

Poslije tunela na Turiji u zaseoku Turići počima lakša markirana staza preko Blogove prema Čuliji (oko 2 sata) do planinarske kuće akademika Josipa Roglića, te nastavlja prema Trepetljikovcu i dalje prema Sv. Vidu i Sv. Roku.

Ovdje možete vidjeti ili kopirati GPS trag ove staze sa silaskom u zaselak Takalo... 

117.8 km, 22:30:40


c) varijanta:

Od kuće na Čuliji prema Blogovi (obilježeno skretanje oko 30 minuta od kuće ili s Turije, zaselak Turići oko 1,30 sati) moguć je pristup markiranom stazom na Lađenu, otprilike za oko 5 sati napornog planinarenja. Staza je markirana, ali prilično zahtjevna jer prelazi glavni greben između Župe i centralnog dijela Biokova i na njoj nema bunara s vodom. S obzirom na dugotrajan uspon preporučamo ponijeti dovoljnu zalihu vode. Staza je prosječena i markirana povodom 100-te godišnjice rođenja akademika Josipa Roglića i nosi njegovo ime iz razloga jer je akademik Roglić upravo ovom stazom otišao na školovanje u Split. 

Ovdje možete pogledati ili kopirati trag ove 8 km dugačke rute na Lađenu 

7.8 km, 09:52:42

 

Sjeverozapadna strana

8. Gornja Brela (Subotišće) - Bukovac 1262 m (oko 3 sata, markirano, uhodana staza)

Ishodišna točka za uspon na Bukovac je u Gornjim Brelima na n/v 275 m,  selu 5-6 km udaljenim od prijevoja Dubci (Vrulja) cestom prema Imotskom. Polazišna točka je kod trgovine nasuprot crkve, a označena je markacijom. Markaciju pratimo cijeli sat laganog uspona do crkvice Svetog Nikole na n/v 575 m, gdje markacija završava, a staza nastavlja istočno prema markantnom vrhu Bukovac. Kada prođe borovu šumicu, staza ulazi u sipar pod same stijene Ražnja. Po izlasku iz sipara, staza nastavlja blagim usponom kanjonom zvanim Ovčje Polje na n/v oko 700 m nailazimo na izvor pitke vode. Do izvora potrebno je 30 min. uspona od crkvice Sv. Nikole. Staza desnim dijelom kanjona nastavlja prema Bukovcu, a po izlasku iz kanjona desno pod vrhom u borovoj šumi je smještena obnovljena planinarska kuća na n/v 1030 m. Od izvora do kuće potrebito je oko 1 sat uspona. U kući ima plinsko kuhalo, el. energiju za svjetlo iz solarnih ćelija, a u sklopu je i gustirna s vodom. Ključ od kuće nalazi se u mjestu Donja Brela u HPD Pozjata. Od kuće oko 30 minuta nedostaje do vrha Bukovca. Uspon na vrh nastaviti stazom istočno od kuće, te se postepeno uspinjati desno prema vrhu Bukovca. Od kuće nikako ne poći ravno prema vrhu jer to nije pravi vrh nego manji greben, a uspon je prilično težak. S vrha su nezaboravni vidici na obalu od Omiša do Makarske i dalje za lijepoga vremena, a također na centralni masiv Biokova, te na amfiteatar kojega zatvaraju markantni biokovski vrhovi Veliki Šibenika - Sveti Ilija - Šćirovac - Bukovac.

GPS trag rute Gornja Brela - Bukovac možete skinuti ili kopirati ovdje 

12.3 km, 06:53:04

Kuce005  

IMG_50044

Kuća pod Bukovcem  (stara i novo obnovljena)

 
9. Čikeši – Grljak – Bartulovići (Zaveterje – Gornja Brela) (oko 4 - 4,30 sati, markirano, uhodana staza, silaz od Grljka do Bartulovića po BPS-i)

Polazna točka za ovaj naporan i strm uspon i prijelaz grebena prema Grljku (kamenica na stazi od Zavetorja prema Šćirovcu) polazi iz sela Čikeši (250 m/nv) u Žeževici, otprilike na pola puta između Šestanovca i Grabovca na cesti prema Zagvozdu, oko 1,5 km južno asfaltnom cestom kod putokaza.
Put polazi iz centra sela Čikeši južno prema Biokovu kroz mala polja ograđena suhozidovima, a nakon 10 minuta dolazi do markantnog hrasta starog preko 100 godina u čijem je podnožju ograđen bunar s vodom za piće. Staza nastavlja jako strmim usponom oko 1,45 minuta do podnožja grebena gdje se nalazi lugarnica zvana Krajska kuća u lošem stanju. U samoj kući nalazi se cisterna s vodom koju ne preporučamo za piće, jer je kuća otvorena, a cisterna nema poklopac. Kuća se nalazi na oko 800 m/nv.
Odmah prije kuće svega desetak metara odvaja se staza koja strmo izlazi na mali prijevoj na grebenu ispod vrha Božurača 1185 m/nv, koji dijeli ovu sjevernu stranu Biokova od uvale koja se pruža od podnožja Šćirovca pa sve do Gornjih Brela – Zavetorja. S ove točke se pruža odličan vidik na to područje i dalje prema Omiškoj Dinari, Mosoru i na predjele iza tih planina, kao i na zapadni dio Imotske krajine. Do ove točke potrebno je oko 2,30 - 2,45 sati napornog uspona.
Zatim staza obilazi greben i u laganom spustu za oko 45 minuta dolazimo do kamenice zvane Grljak na 980m/nv, gdje je u škripu kaptaža pitke vode. Od Grljka se za oko sat vremena spustimo po BPS-u u Zavetorje, točnije na ulaz u zaselak Bartulovići (340 m/nv).

GPS trag ove rute sa silazom u zaselak Bartulovići u Zaveterju možete vidjeti ili kopirati ovdje

50.4 km, 10:19:33


Kuce004

Krajska kuća iznad Čikeša

 Sjeveroistočna strana

10. Veliki Godinj - Manastirina 1200 m (oko 3 sata, markirano, uhodana staza)

Ishodište za ovaj uspon je rašćanski zaselak Veliki Godinj, a nalazi se oko 500 metara južno od glavne ceste Šestanovac – Vrgorac (Napoleonova cesta) na n.v. 350 m. Markirana staza polazi iz centra zaselka i u početku prati suhozidovima ograđene doce i blagim, a kasnije sve strmijim usponom vodi kroz gustu makiju i krš. Markacije dugo nisu obnavljane, a i staza je prilično zarasla pa treba paziti na orjentaciju. Na visini iznad 800 metara makija prelazi u nisku bukovu šumu da bi potom prešla goli greben i polako nastavila do napuštenog zaselka Stružine. Na Stružinama se spaja s nešto lakšom ali dužom stazom iz zaselka Gomila. Tu se nalazi planinarsko sklonište, ustvari stara pojata (u lošem stanju) na n.v. 1130 m. Tu je dobro mjesto za odmor i objed jer uz sklonište je i čatrnja s dobrom vodom za piće. Dvadesetak minuta hoda zapadno od skloništa nalazi se špilja Manastirina na n.v. 1200 m. Špilja se koristila kao sklonište za stoku u ljetnim mjesecima kada je ovo bilo područje ispaše, pa je svakako preporučamo za razgledati.

Također, usput obavezno razgledajte zaselak Veliki Godinj. Po svojoj tradicionalnoj arhitekturi i urbanizmu izdvaja se od ostalih rašćanskih zaselaka. Spominje se još od 1412. godine, kao kolijevka plemena Pavlinovića. Nije naseljen od 1938. godine, ali se posljednjih godina kao etno selo značajno obnavlja poštujući zatečenu arhitekturu i prirodne materijale. U Velikom Godinju se svakog ljeta održava klesarska škola u kojoj se okupljaju majstori obrade kamena iz čitave Dalmacije i Hercegovine. Njihove radove, kao i predmete i fotografije koje svjedoče o prošlosti sela možete pogledati u zavičajnom muzeju, a čitavo je mjesto zapravo svojevrstan muzej.

 

Skloniste na Struzinama

Sklonište na Stružinama

 

Ovdje možete skinuti GPS trag ove rute...

20.4 km, 21:18:11


  Važna napomena posjetiteljima
zagorske strane Biokova

S obzirom da je većina staza markirana, planinarenje je sigurno ali je zbog konfiguracije terena orijentacija otežana. Zbog sigurnosti, svima koji namjeravaju planinariti zagorskom stranom Biokova preporučamo vodiče. Oni koji se ipak odluče krenuti sami, neka to ne rade ako ne poznaju pravila snalaženja u prirodi ili im je orijentacija slaba strana. Posebnu pozornost posvetite zalihama vode, jer unatoč bunarima i cisternama, zagorska strana Biokova siromašna je vodom, posebno u periodu od svibnja do studenog mjeseca. Zbog sigurnosti, vodu iz svih bunara, kaptaža i cisterni (čatrnja) prije upotrebe trebalo bi dezinficirati.  
  
Sve nadmorske visine navedene u ovom vodiču mjerene su ručnim visinomjerom (altimetrom) pa su moguća odstupanja od  vrijednosti navedenih na kartama 1:50000 i 1:25000, kao i GPS tragovima. Navedene su isključivo radi lakše orijentacije, pa ih uzmite s rezervom.

 

FUVI0111ADANAUL
FREE Joomla! template "Adana"
joomla 1.6 templates by funky-visions.de